Arhiva za 30 Januara, 2012
Google,Facebook,Microsoft i drugi udružili snage u borbi protiv krađe identiteta
Google, Facebook, Microsoft, Yahoo i nekoliko drugih udružili su svoje snage u borbi protiv krađe identiteta (phishing) kako bi učinili e-mail mnogo pouzdanijim nego što je sada. Formiranjem inicijative pod nazivom DMARC, što je kratica za Domain-based Message Authentication, Reporting and Conformance, njihov cilj je uspostaviti nove e-mail standarde sa kojima bi se spriječilo da lažne poruke dođu u inbox korisnika.
Web sajt DMARC.org danas je objavio niz specifikacija na kojima se ovi novi napori temelje uključujući i Sender Policy Framework (SPF) i DomainKeys Identified Mail (DKIM), koji su sigurnosni protokoli.
SPF omogućava vlasnicima domena da navedu koji hostovi mogu slati e-mail za svoje domene dok DKIM verificira nazive domene kroz koje je poruka poslata analizirajući svoje kriptografske potpise.
DMARC ne namjerava zamijeniti postojeće sigurnosne protokole nego ih povezati u zajednički standard koji će automatizirati procese autentifikacije poruke i izvještavanja. Njegov uspjeh će ovisiti o tome koliko će široko ovaj standard biti prihvaćen kako od strane pošiljatelja tako i od pružatelja e-mail usluga. Za početak će AOL, Gmail, Hotmail i Yahoo, koji su dio ovih napora, biti u mogućnosti da provjeravaju autentičnost poruka koje dolaze iz kompanija koje su također članice a koje uključuju Bank of America, PayPal, Facebook i LinkedIn tako da će lažne e-mail poruke biti filtrirane.
Od danas i druge kompanije, male ili velike, mogu usvojiti ove nove standarde registracijom na DMARC.org. Nakon prijave, e-mail pošiljaoci će imati način da stalno komuniciraju sa provajderima e-mail usluga o tome kojim porukama koje su navodno sa njihovih domena treba biti dopušteno da dođu u inbox korisnika, a kojima ne. Kompanije će također dobivati izvješća u stvarnom vremenu o tome koliko je elektroničke pošte navodno poslato sa njihovih domena, sa kojih IP adresa su poslati i ostale podatke koji su važni da bi se ozbiljno riješio ovaj problem krađe identiteta.
Sindrom nezainteresovanosti mladih uzburkao regionalnu blogosferu [osvrt]
Nakon nepune 3 nedelje od kada je Ivan Minić na svom „blogu za pobjedu“ objavio pomalo intrigantan članak u obliku biznis lekcije usmjeren ka onima koji ne znaju, ne smiju ili govore da ne mogu, kako ga on zove „srpski spin-off“ članka mađara Andor Jakaba, je izazvao veliku pažnju javnosti kako u Srbiji tako i šire. Čak su štampana izdanja srpskih dnevnih listova Kurir i Vreme oštro napali Minića i njegovu retoriku i uvrede koje je uputio u pravcu različitih persona.
U znak podrške Miniću je stala i srpska blogosfera, sa različitim stajalištima koja u principu podržavaju njegov stav, iako sa biranim riječima i fokusom na druge probleme. Sa druge strane komentari čitalaca su podjeljeni, od nekih koji ga osuđuju za poticaj mobinga do nekih koji čvrsto stoje iza njegovog stava.
Činjenica je da u ovoj raspravi svaka perspektiva ima svoje argumente koje smatra da su opravdani, što vjeroatno i jesu uzimajući u obzir perspektivu. Ono što nedostaje su argumenti iz perspektive državne aparature. Država je konstanta u ovoj priči a svi tvrde da je to sistem koji se ne može zaobići, koji se ne može promjeniti. Istini za volju, stvari se sa novom garniturom politčara/stranaka nebi izmjenile, jer porez i nameti su glavni metod kojim svaka država finansira svoj aparat. Neke države svojim gradjanima nude ustupke, štite ih bilo gdje u svijetu, dok države iz regiona uzimaju a ne nude ništa značajno za uzvrat, izuzev povoljnu ali ne toliko i kvalitetnu zdravstveno-socijalnu skrb. Takve državne aparate neki zaobilaze na “legalan” i ilegalan način, bez nekih moralnih poteškoća. Većina praktikuje neplaćanje poreskih obaveza što se u svakoj državi strogo kažnjava, dok legalan način koriste samo oni veliki koji “izvoze” zvoje profite off-shore.
Kako da znate ko vas je skinuo sa svoje liste Facebook prijatelja
Želite li da znate kada vas je neko od vaših Facebook prijatelja skinuo sa liste Prijatelja? Ne postoji način da vidite ovu informaciju osim ako baš pomno ne pratite prijateljeve liste prijatelja.
Edouard Gatouillat razvio je browser plug-in, jednostavnu skriptu koja radi sa Mozilla Firefox, Google Chrome, Opera, Safari i Internet Explorer-om i koja vas obaveštava kada vas neki vaš Facebook prijatelj skine sa liste prijatelja ili deaktivira svoj profil.
Ovaj jednostavni browser plug-in pod nazivom “Unfriend Finder” radi tako što vrši monitoring liste prijatelja vaših prijatelja i prati ko se na njoj više ne nalazi u poređenju sa vašim poslednjim prijavljivanjem. Osim toga ova skripta omogućava da saznate i ko još nije prihvatio vaš zahtev za prijateljstvo.
Facebook vas obaveštava kada neko prihvati vaš zahtev za prijateljstvo ali do sada niste imali nikakvu mogućnost da znate ko je taj zahtev odbio. Ovo uključuje i činjenicu da ćete sa ovim browser plug-in sada znati ko je ignorisao vaš zahtev za prijateljstvo i biti o tome obaveštavani u realnom vremenu.
Postoji jako mnogo spama na Facebook-u koji tvrdi da radi istu stvar, međutim ovaj plug-in zaista radi ono za šta je namenjen.
Evo kako Unfriend Finder izgleda kada ga instalirate. Primetićete novu “Unfriends” karticu koja se pojavila na vrhu i na levoj strani.
Kako nadograditi telefon na noviju verziju Android OS?
Najveći problem sa Android platformom je taj što mnogi proizvođači telefona sporo objavljuju najnovije verzije OS za svoje starije modele. Također nije neobično da za neke modele to nikada i ne učine jer mnoge kompanije ne žele trošiti svoje resurse na telefone koji se više ne prodaju.
Ako posjedujete jedan takav telefon i ne želite kupiti novi, onda je najbolje rješenje da instalirate neslužbeni Android firmware na njega.
Navest ćemo nekoliko osnovnih stvari bi trebali znati o procesu instalacije neautoriziranih Android firmware. Svaki telefon može imati svoje vlastite jedinstvene korake za to, tako da bi trebao slijediti upute za određeni model.
Instalacija neslužbenog Android firmware-a radite na vlastitu odgovornost
Instalacija neslužbenog firmware-a operativnog sustava na telefon je nešto zbog čega ćete ostati bez jemstva koje vam daje proizvođač telefona. Tako da to radite na vlastitu odgovornost.
Pažljivo pročitajte upute za vaš model telefona. Iako je vjerojatnost da će se desiti nešto loše vašem telefonu zbog nečeg lošeg što ste uradili tijekom procesa instalacije prilično mala, ipak to se može dogoditi posebno ako činite neke stvari na brzinu.
Također, trebali bi biti svjesni toga i da neke značajke na telefonu koje rade na trenutnoj verziji Android-a možda više neće raditi nakon što uspješno instalirate prilagođeni Android firmware-a.
CyanogenMod ili MIUI
Što se tiče neslužbenih Android firmware-a tu postoje dva glavna izbora: CyanogenMod i MIUI. I jedan i drugi su izgrađeni na izvornom kodu Android-a koji je službeno objavljen od strane Googlea, i najnovije verzije se temelje na Android 2.3 (Gingerbread). Trenutno, razvojni timovi oba projekta rade na novim verzijama izgrađenim na Android 4.0 (Ice Cream Sendwich).
Koja je razlika između ova dva? CyanogenMod se drži temeljnih, zadanih komponenti Android-a koje dolaze sa svojim izvornim kodom. Njegovo korisničko sučelje je “čisto”, bez nepotrebnih dodataka. S druge strane, MIUI radi potpuni remont Android-ovog korisničkog sučelja, tako da jedna verzija izgleda kao Apple iOS.
Ako vaš Android telefon spada u skupinu popularnih modela, onda je vrlo vjerojatno je podržan i od CyanogenMod i od MIUI zajednice. Ako ne možete da pronađete vaš model ne treba da odustajete, obavezno uradite pretraživanje na osnovu modela telefona na CyanogenMod i MIUI forumima.
Online poslovanja sve više troše na oglašavanje na Facebook-u
Prema poslednjem izveštaju koja se bavi online istraživanjem, eMarketer, poslovanja su povećala svoje budžete za oglašavanje u pretraživanju za 19% tokom prošle godine, potrošnja na Facebook je udvostručena, s tim da to povećanje potrošnje na Facebook kampanja nije na štetu ostalih online budžeta.
U ovom izveštaju eMarketer navodi da će potrošnja na online oglašavanja u SAD-u po prvi putu ove godine nadmašiti potrošnju na oglašavanje u štampanim medijima. Prema očekivanjim, potrošnja na online oglašavanje u ovoj godini bi trebalo da bude 39.5 milijardi dolara što je povećanje od 23,3% u odnosu na prošlu godinu, dok bi potrošnja na oglašavanje u štampanim medijima trebalo da generiše 33.8 milijardi dolara.
Ovaj rast od 23% je impresivan a prema nekim projekcijama ovaj trend bi se trebao nastaviti i u sledećih 5 godina. Prema ovim predviđanjima, do 2016 godine potrošnja na online oglašavanje bi trebala da iznosi fantastičnih 62 milijarde dolara.
Ono što je možda najzanimljivije jeste porast oglašavanja u društvenim medijima. Iako brendovi još uvek troše relativno mali deo svojih budžeta za online oglašavanja na društvenim medijima (prvenstveno se to odnosi na Facebook), tačnije negde oko 2,7% od ukupne online potrošnje, ipak prema svim pokazateljima ovi budžeti za oglašavanje na društvenim medijima značajnu rastu.
U 2012 godini se očekuje da potrošnja na oglašavanje na Facebook-u iznosi 5% od ukupnog budžeta za online oglašavanje. Brendovi su i dalje veoma fokusirani na sticanje Facebook fanova. Veći brendova očekuju da će u 2012 godini povećavati broj angažovanih fanova za oko 9% mesečno i da će udvostručiti svoju bazu fanova, unapređenjem svojih strategija angažovanja i kreiranjem kampanja koje bi privlačile fanove koji bi se više ulazili u interakciju sa brendom preko Facebook stranice brenda.